Salomon August Andrée

Švedski inženjer i baloner koji je 1897. pokušao balonom preletjeti Sjeverni pol. Balon Örnen spustio se na led nakon tri dana, a Andrée i njegova dvojica suputnika umrli su na otoku Kvitøya, gdje su njihovi ostaci pronađeni tek 1930.

18. listopada 1854. – oko listopada 1897.

Ukratko

  • Rođen je u Gränni u Švedskoj; studirao je na stockholmskom Kraljevskom tehnološkom institutu i postao glavni inženjer švedskog Patentnog ureda.
  • Balonom se počeo baviti u Americi 1876., a od 1893. do 1895. izveo je devet uzleta balonom Svea i pokušavao njime upravljati pomoću užadi i jedara.
  • Godine 1895. predložio je da se do Sjevernog pola leti balonom; pothvat su novcem poduprli Alfred Nobel i kralj Oskar II.
  • Prvi pokušaj 1896. propao je bez uzleta, a 11. srpnja 1897. poletio je s Nilsom Strindbergom i Knutom Frænkelom sa Svalbarda. Umro je na otoku Kvitøya, vjerojatno u listopadu 1897.

Životopis

Salomon August Andrée rođen je 18. listopada 1854. u Gränni kao sin ljekarnika. U školi je bio odličan učenik, ali je s četrnaest godina izjavio da u gimnaziji više ne želi učiti, pa je otišao u Stockholm na tehnički studij, koji je završio 1873.

Godine 1876. otišao je u Philadelphiju na Svjetsku izložbu, gdje je radio kao čuvar švedskog paviljona. Ondje je posjetio iskusnog američkog balonera Johna Wisea i od njega naučio osnove letenja balonom. Kad se vratio, radio je kao asistent na tehnološkom institutu, a 1882.–1883. sudjelovao je u švedskoj postaji Međunarodne polarne godine na Svalbardu, gdje je vodio mjerenja atmosferskog elektriciteta. Od 1885. vodio je tehnički odjel Patentnog ureda.

Bio je uvjeren da će znanost i tehnika ljudima donijeti bolji život. Pisao je o obrazovanju djevojaka i o položaju radnika, a kao gradski vijećnik u Stockholmu predložio je kraće radno vrijeme za gradske radnike. Nikad se nije oženio.

Balonom prema polu

Između 1893. i 1895. izveo je devet uzleta balonom Svea. Pokušavao je balon usmjeravati pomoću užadi koja se vuče po tlu i jedara, a pri jednom letu vjetar ga je odnio preko Baltika na pust otočić, odakle su ga spasili tek idućeg jutra. Iz tih je pokusa razvio plan: balon napunjen vodikom, koji dobro drži plin, mogao bi se u stalnom ljetnom danjem svjetlu Arktika održati u zraku tridesetak dana i vjetar bi ga odnio preko pola.

Plan je predstavio 13. veljače 1895. Švedskoj kraljevskoj akademiji znanosti. Polarni istraživač Adolf Erik Nordenskiöld podržao ga je, a dio stranih stručnjaka smatrao ga je neostvarivim. Alfred Nobel dao je polovicu potrebnog novca, a ostatak su dodali kralj Oskar II., barun Oscar Dickson i drugi.

Prvi put Andrée je s balonom otplovio na Svalbard 1896., ali cijelo ljeto nije bilo povoljnog južnog vjetra pa se vratio. Iduće godine, 11. srpnja 1897., poletio je s otoka Danskøya. Nakon nešto više od dva dana balon se spustio na led, a trojica su gotovo tri mjeseca hodala i plutala s ledom prema jugu, dok se 5. listopada 1897. nisu iskrcali na Kvitøyu. Andréeovi posljednji zapisi prestaju nekoliko dana poslije.

Pronalazak

Andréeovo tijelo, njegov dnevnik i čamac pronašli su 6. kolovoza 1930. norveški lovci na tuljane s broda Bratvaag. Dnevnik je bio dovoljno očuvan da se iz njega, zajedno s bilješkama njegovih suputnika, može rekonstruirati cijelo putovanje. Ostaci trojice istraživača prevezeni su u Stockholm i ondje kremirani u listopadu 1930.

Izvori

  1. S. A. Andrée, Nils Strindberg, Knut Frænkel; Švedsko društvo za antropologiju i geografiju (ur.), Andrée's Story: The Complete Record of His Polar Flight, 1897, prev. Edward Adams-Ray, Viking Press, New York, 1930.
  2. Björn Lantz, S. A. Andrée's understanding of Arctic ice drift during his 1897 balloon expedition, Polar Record 59, 2023., e26.