William Clark

Američki časnik koji je s Meriwetherom Lewisom vodio ekspediciju do Tihog oceana i nacrtao njezinu kartu. Poslije je trideset godina bio glavni predstavnik savezne vlasti prema narodima Zapada i potpisao desetke ugovora kojima su ti narodi ustupali zemlju.

1. kolovoza 1770. – 1. rujna 1838.

Ukratko

  • Rođen je 1770. u Virginiji, kao deveto od desetero djece, a s obitelji se kao dječak preselio u Kentucky; stariji brat George Rogers Clark bio je zapovjednik u Američkom ratu za neovisnost.
  • Lewis ga je 1803. pozvao da zajedno vode ekspediciju; Clark je okupio i uvježbao ljude, vodio većinu čamaca i crtao kartu puta.
  • Na put je poveo Yorka, čovjeka kojeg je posjedovao kao roba. York je na putu lovio, nosio oružje i glasao s ostalima, a po povratku je ostao rob.
  • Kao upravitelj za indijanske poslove u St. Louisu potpisao je trideset i sedam ugovora s indijanskim narodima, oko desetine svih koje su Sjedinjene Države ratificirale; kasniji su uglavnom bili ustupanja zemlje.

Životopis

William Clark rođen je 1. kolovoza 1770. u Virginiji. Kad mu je bilo četrnaest godina, obitelj se preselila u Kentucky, kraj Louisvillea. Godine 1789. stupio je u miliciju Kentuckyja, a zatim u vojsku Sjedinjenih Država, gdje je postao časnik. Ondje mu je neko vrijeme bio podređen mladi Meriwether Lewis, s kojim se sprijateljio. Godine 1796. napustio je vojsku i upravljao obiteljskom plantažom.

Lewis mu je 1803. ponudio da dijeli zapovjedništvo ekspedicije. Obojica su vjerovala da će imati čin satnika, ali Clark je službeno ostao poručnik; ljudi u ekspediciji to nisu znali i zvali su ga satnikom. U dnevniku ekspedicije prvi je zapis njegov, od 14. svibnja 1804., kad je s čamcima krenuo iz logora na ušću Wood Rivera, a Lewis im se pridružio 20. svibnja u St. Charlesu. Clark je bilježio smjerove i udaljenosti, a karta koju je nacrtao, objavljena 1814., bila je tada najtočniji prikaz Zapada iza Missourija. Na povratku je s dijelom ljudi, među kojima su bili Sacagawea, njezin sin i York, išao dolinom Yellowstonea; 25. srpnja 1806. urezao je svoje ime u stijenu koju je nazvao Pompejevim tornjem, po nadimku Sacagaweina sina.

York

York je bio rob iz Clarkove obitelji, otprilike Clarkovih godina, kojeg je Clark naslijedio od oca. U dnevnicima ga Clark zove svojim slugom ili crnim slugom. Na putu je lovio i nosio pušku, plivao do otočića i sprudova brati zelje za obrok i bio uz bolesnog narednika Floyda, a u studenome 1805. zabilježen je glas i njemu i Sacagawei pri odluci gdje provesti zimu. Arikari, kako je Clark zapisao, nikad prije nisu vidjeli crnca, pa su se okupljali oko njega i pregledavali ga od glave do pete; i Mandani su ga dolazili gledati.

Kad su se vratili, ostali članovi ekspedicije dobili su dvostruku plaću i po 320 jutara zemlje, a York ništa. Tražio je slobodu, a Clark ga je odbijao; 1808. napisao je bratu da ne misli, kao York, da su njegove usluge bile toliko velike da bi ga zbog njih oslobodio. York je oslobođen tek nakon 1815. Clark je 1832. rekao piscu Washingtonu Irvingu da je York imao prijevozni posao koji je propao i da je umro od kolere u Tennesseeju; gdje je pokopan, ne zna se.

Upravitelj za indijanske poslove

Nakon ekspedicije Jefferson je Clarka postavio za glavnog indijanskog agenta za Teritorij Louisiane. Od 1813. do 1820. bio je guverner Teritorija Missourija, a od 1822. do smrti upravitelj za indijanske poslove u St. Louisu. Od 1807. do 1838. bio je najvažniji predstavnik savezne vlasti prema narodima Zapada. Prvi ugovori koje je sklapao bili su o miru i prijateljstvu, a kasniji uglavnom o ustupanju zemlje; nadzirao je i početke preseljenja indijanskih naroda u Teritoriju Arkansas.

Nakon Lewisove smrti Clark je preuzeo brigu o dnevnicima i pomogao da se 1814. objavi povijest ekspedicije. Neko vrijeme brinuo se i za školovanje Sacagaweina sina Jeana Baptistea. Umro je 1. rujna 1838. u St. Louisu, u kući najstarijeg sina, kojem je dao ime Meriwether Lewis Clark.

Izvori

  1. Meriwether Lewis, William Clark, The Journals of Lewis and Clark, 1804–1806, Project Gutenberg, 2005.
  2. National Park Service, William Clark, Lewis & Clark National Historic Trail.
  3. National Park Service, William Clark.
  4. National Park Service, York.
  5. National Park Service, Bellefontaine Cemetery.
  6. Jay Harry Buckley, William Clark: Superintendent of Indian Affairs at St. Louis, 1813–1838, doktorska disertacija, University of Nebraska–Lincoln, 2001. (sažetak)