Leif Eriksson i Vinland

Oko 1000. godine nordijski pomorci s Grenlanda doplovili su do obala Sjeverne Amerike, nazvali ih Helluland, Markland i Vinland i ondje prezimili.

Ukratko

  • Leif je od trgovca Bjarnija kupio brod i s trideset pet ljudi krenuo prema zemljama koje je Bjarni vidio na zapadu.
  • Prvu zemlju, kamenitu i ledenu, nazvao je Helluland, drugu, šumovitu, s bijelim žalovima, Markland, a treću, u kojoj su našli grožđe, Vinland.
  • U Vinlandu su podigli kuće i prezimili, a u proljeće se vratili na Grenland s teretom drva i grožđa.
  • Nordijsko naselje u L'Anse aux Meadowsu na Newfoundlandu, otkriveno u 20. stoljeću, potvrđuje da su Nordijci doista bili u Americi; drvo posječeno ondje datirano je u 1021.

Nordijci s Islanda i Grenlanda bili su vješti pomorci, ali Grenland nije imao šuma i naseljenici su ovisili o drvu koje su donosili iz Norveške. Kad se proširila priča o zemljama koje je na zapadu vidio Bjarni Herjólfsson, Leif, sin Erika Crvenog, odlučio ih je potražiti.

O putovanju pričaju dvije islandske sage zapisane tek u 13. stoljeću. Saga o Grenlanđanima, koju ovdje slijedimo, pripisuje otkriće Leifu na posebnom putovanju; Saga o Eriku Crvenom kaže da je Leif zemlju slučajno vidio na povratku iz Norveške. Povjesničari se i danas spore koja je bliža istini.

Etape

  1. Brattahlíð

    oko 1000., Qassiarsuk, Grenland.

    Leif je pozvao oca Erika da vodi pothvat. Erik je pristao, ali je putem do broda pao s konja i ozlijedio nogu, pa je zaključio da mu nije suđeno otkriti više zemalja od one na kojoj živi, i vratio se kući.

  2. Helluland

    oko 1000., vjerojatno Baffinov otok ili sjeverni Labrador, Kanada.

    Prvo su stigli do zemlje koju je Bjarni vidio posljednju. Na obali nije bilo trave: od mora do ledenjaka u unutrašnjosti protezala se gola kamena ploča. Leif ju je nazvao Helluland, Zemlja kamenih ploča.

  3. Markland

    oko 1000., vjerojatno Labrador, Kanada.

    Druga zemlja bila je ravna i šumovita, sa širokim žalovima bijelog pijeska. Leif ju je nazvao Markland, Zemlja šuma.

  4. Vinland

    oko 1000., vjerojatno sjever Newfoundlanda, kraj L'Anse aux Meadowsa, Kanada.

    Nakon dva dana plovidbe sa sjeveroistočnim vjetrom stigli su do otoka i rta, gdje je rijeka istjecala iz jezera. Brod su uveli u jezero, a na obali podigli kuće i odlučili prezimiti. U rijeci i jezeru bilo je lososa većih nego što su ih ikad vidjeli, a zima je bila blaga. Jedan od njih, Nijemac Tyrker, vratio se iz izvidnice uzbuđen: pronašao je vinovu lozu i grožđe. Leif je zemlju nazvao Vinland, Zemlja vina. Divlje grožđe ne raste na sjeveru Newfoundlanda, pa mnogi istraživači misle da je Vinland obuhvaćao i krajeve južnije, uz zaljev Sv. Lovre.

  5. Povratak na Grenland

    oko 1001., Eriksfjord, Grenland.

    U proljeće su brod natovarili drvom, a čamac grožđem, i otplovili. Na putu su na grebenu u moru spazili brodolomce i odveli ih sa sobom. Zbog toga i zbog bogatog tereta Leifa su prozvali Leif Sretni.

Pogled druge strane

Na Leifovu putovanju, prema sagi, nisu sreli nikoga. Ali Vinland nije bio prazan. Već na sljedećem putovanju Leifov brat Thorvald i njegovi ljudi naišli su na obali na troje kožnatih čamaca s po tri čovjeka ispod njih, napali ih i ubili osmoricu; jedan je pobjegao. Ubrzo je stiglo mnoštvo čamaca, a Thorvalda je pogodila strijela i umro je.

Nordijci su te ljude zvali skrælingar. Prema sagama, sljedeća skupina naseljenika, pod vodstvom Thorfinna Karlsefnija, trgovala je s njima: domoroci su nudili krzna i htjeli oružje, koje im Nordijci nisu dali, nego su im prodavali mlijeko i tkaninu. Ubrzo je došlo do sukoba, a Nordijci su zaključili da u toj zemlji ne mogu mirno živjeti i vratili se.

Što su o došljacima mislili domoroci, ne znamo: nisu ostavili pisanih zapisa, a ne zna se ni točno koji su to narodi bili, preci domorodačkih naroda Newfoundlanda i Labradora ili Inuita; o tome se raspravljalo već u vrijeme kad su sage prvi put prevedene. Iz saga se vidi samo da su branili svoju zemlju i da Nordijci nisu bili dovoljno brojni da se održe.

Nasljeđe

Nordijci nisu trajno naselili Ameriku, a za njihova putovanja izvan Islanda i Skandinavije dugo se nije znalo. Tek u drugoj polovici 20. stoljeća istraživanja u L'Anse aux Meadowsu na Newfoundlandu otkrila su ostatke nordijskih kuća, a 2021. znanstvenici su drvo posječeno metalnim sjekirama datirali u 1021. godinu. Prema autorima tog istraživanja to je prvi poznati trenutak u kojem su ljudi obišli cijeli svijet: Europljani su preko Atlantika stigli do zemlje do koje su preci domorodačkih Amerikanaca davno stigli iz Azije.

Izvori

  1. Saga o Grenlanđanima (Flateyjarbók) i Saga o Eriku Crvenom, prev. A. M. Reeves, u: J. E. Olson i E. G. Bourne (ur.), The Northmen, Columbus and Cabot, 985–1503, Charles Scribner's Sons, 1906.
  2. Margot Kuitems i dr., Evidence for European presence in the Americas in AD 1021, Nature 601, 2022., 388–391.