Cehovi i obrtnici

Od srednjovjekovnih cehova i prvih povlastica zagrebačkim krojačima 1447. do putnih knjižica i ukidanja cehova 1872.: kako se postajalo majstorom, koliko se radilo i koga su cehovi puštali među sebe.

Rad i novac

Ukratko

  • Cehovi su bili udruge obrtnika istog zanata; nastali su u 12. i 13. stoljeću, s razvojem gradova.
  • Put do majstora vodio je preko šegrta i kalfe: tri do pet godina nauka, tri godine putovanja i majstorski rad.
  • Prve cehovske povlastice u Zagrebu dobili su krojači Gradeca 1447.
  • U Hrvatskoj su cehovi ukinuti tek Obrtnim zakonom 1872.

Cehovi su nastali kada su gradovi rasli i trebali obrtnike. Gradovi su ih privlačili povlasticama, a obrtnici s posjeda velikaša u gradu su postajali jednaki ostalim građanima. Udružujući se u cehove, stjecali su sigurnije uvjete života: ceh je sam odlučivao koga prima, pomagao ostarjelim, bolesnim i siromašnim članovima i priređivao dostojan ukop umrlima.

Ceh je imao svoje statute i godišnje biranog starješinu, a najvažniji predmet bila je škrinja u kojoj su se čuvale isprave, knjige, novac i pečatnjak. Škrinja se čuvala kod cehmeštra, a na njoj su često bili naslikani ili intarzirani znakovi ceha i godina osnutka. Svaki ceh imao je sveca zaštitnika i njegov oltar u crkvi, a na procesijama je nastupao pod svojom zastavom.

Majstorom se nije postajalo brzo. Šegrt je bio u nauku tri do pet godina, zatim kao kalfa odlazio na trogodišnje putovanje radi usavršavanja, a po povratku je morao izraditi majstorski rad da bi ga ceh primio.

Kroz vrijeme

  1. 12. st., Europa. S rastom gradova nastaju prvi cehovi; gradovi povlasticama privlače obrtnike.
  2. 14. st., Europa. U većim gradovima postoji više od sto cehova, a u nekima obrtnici stječu i političku vlast.
  3. 1351., Engleska. Statut o radnicima propisuje da obrtnici rade za plaće kao prije kuge; majstor tesar smije uzeti tri penija na dan.
  4. 1447., Gradec. Gradska uprava daje prve cehovske povlastice krojačima.
  5. 1480., Zagreb. Kralj Matija Korvin potvrđuje povlastice postolarima, krznarima, uzdarima i remenarima, a pridružuju im se sedlari.
  6. 1729., Gradec. Ceh zlatara, bravara, mačara i kovača dobiva zastavu, danas najstariju sačuvanu zagrebačku cehovsku zastavu.
  7. 1813., Hrvatska. Opći cehovski red stavlja cehove pod državni nadzor.
  8. 1816., Hrvatska. Putujući obrtnici dobivaju putne knjižice i dolaze pod policijski nadzor.
  9. 26. kolovoza 1818., Zagreb. Mesarski ceh Gradeca izdaje djetiću Andriji Rakariću potvrdu ukrašenu jednom od najstarijih veduta Zagreba.
  10. 16. ožujka 1872., Hrvatska. Stupa na snagu Obrtni zakon: cehovi se ukidaju i osnivaju se obrtne zadruge.

Razlike unutar društva

Majstor, kalfa i šegrt nisu živjeli jednako. Kalfe su radile 17 do 18 sati na dan za tjednu plaću propisanu pravilima, imale su svoja društva i stanovale u kući otacmeštra dok su putovale. U Engleskoj je 1351. majstor tesar smio zaraditi tri penija na dan, ostali tesari dva, a pomoćnici zidara penij i pol; tko bi odbio prisegnuti da će raditi za te plaće, završio bi na tri dana u kladi.

Cehovi su štitili svoje članove, ali i zatvarali vrata drugima. U 17. i 18. stoljeću hrvatsko-ugarski sabor donosio je propise protiv njihovih zloporaba: cehovi su dizali cijene, globili obrtnike koji su prodavali jeftinije, ograničavali broj majstora i povećavali pristojbu za primanje. Kako su majstori postajali ovisni o trgovcima, pomoćnike i naučnike pretvarali su u najamne radnike.

U 19. stoljeću cehovska roba nije mogla konkurirati jeftinijoj tvorničkoj, pa su cehovi novim majstorima i pomoćnicima zatvarali vrata. Tako je nastalo mnoštvo putujućih obrtnika koji su u oskudici tražili posao i pomoć, a vlast ih je, bojeći se buna, stavila pod nadzor policije.

Mitovi

Cehovi su srednjovjekovna pojava.
Nastali su u srednjem vijeku, ali su u Hrvatskoj trajali do Obrtnog zakona 1872.
Cehovi su bili samo strukovne udruge.
Svaki ceh imao je sveca zaštitnika i oltar o kojem se brinuo, okupljao se na misi na svečev blagdan i nastupao na procesijama, a pomagao je i bolesnim i siromašnim članovima.

Izvori

  1. cehovi, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
  2. obrtništvo, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
  3. Muzej grada Zagreba, „Zbirka cehalija”.
  4. Statut o radnicima (1351.), engleski prijevod, Internet History Sourcebooks Project, Fordham University.