Društvene igre

Od egipatskog seneta i kraljevske igre iz Ura do japanskog sugorokua i indijskog pachisija: u što su ljudi igrali, čime su bacali umjesto kockica i zašto je igra često bila i više od zabave.

Zabava i igre

Ukratko

  • Društvene igre stare su barem pet tisuća godina: senet se u Egiptu igrao od oko 3100. pr. Kr., a kraljevska igra iz Ura od oko 2600. pr. Kr.
  • Većina starih igara bile su utrke: tko prvi provede sve figure do kraja staze, pobjeđuje.
  • Umjesto kockica bacali su se štapići, gležnjače ovaca i koza ili školjke.
  • Igrali su i kraljevi i obični ljudi: od ploča od bjelokosti do ploča urezanih u cigle i pločnike.

Ploče za društvene igre dobro su sačuvane, pa se o igrama zna više nego o mnogim drugim razbibrigama. Najstarije ploče, s dva ili tri reda rupica, potječu iz neolitika na Bliskom istoku, ali nije sigurno da su služile za igru. Većina sačuvanih starih igara su utrke, u kojima igrači pomiču figure po stazi od rupica ili polja, a pobjeđuje onaj tko prvi s ploče skine sve svoje figure.

Igre su putovale s vojskama i trgovcima. Dvadeset polja, poznata i kao kraljevska igra iz Ura, stigla je s Bliskog istoka u Egipat, gdje se igrala na poleđini kutija za senet. Pachisi, igra koja se u Indiji igra barem od 16. stoljeća, u Engleskoj je 1896. pojednostavljena u ludo, igru koju u nas znamo kao Čovječe, ne ljuti se.

Igra nije uvijek bila samo igra. Senet znači „prolaz”, a u Novom kraljevstvu povezivao se s putovanjem u zagrobni život, pa se prizori igranja seneta nalaze u Knjizi mrtvih i na zidovima grobnica. Središnja polja kraljevske igre iz Ura služila su i za proricanje.

Kroz vrijeme

  1. oko 3100. pr. Kr., Egipat. Iz ovog doba potječu najstariji poznati tragovi seneta, igre na ploči od trideset polja u tri reda.
  2. oko 2700. pr. Kr., Saqqara. U grobnici Hesrea naslikana je ploča za mehen, igru u obliku smotane zmije, s tri lava, tri lavice i šest kompleta po šest kuglica.
  3. oko 2600. pr. Kr., Ur. Ploče za igru dvadeset polja polažu se među osobne predmete u kraljevskim grobnicama.
  4. oko 1200. pr. Kr., Deir el-Medina. Na šaljivom papirusu lav igra senet s gazelom i jedva drži figure.
  5. oko 530. pr. Kr., Atena. Na amfori Ajant i Ahilej, junaci Trojanskog rata, igraju na ploči između dvije bitke.
  6. 177. pr. Kr., Babilon. Jedan astronom zapisuje pravila kraljevske igre iz Ura na glinenoj pločici; po njoj ih je kustos Irving Finkel poslije odgonetnuo.
  7. 12. st., Skandinavija. Rezbari od morževe kljove i kitovih zuba izrađuju šahovske figure, poslije nađene na otoku Lewisu.
  8. oko 1580., Firenca. Francesco de' Medici daruje Filipu II. igru guske, koja se brzo širi Europom.
  9. 18. st., Japan. Jeftini drvorezni listovi sugorokua s putem od trgovca do ratnika omogućuju da igru igraju mnogi.
  10. 1896., Engleska. Iz indijskog pachisija nastaje ludo.

Razlike unutar društva

Igre su se igrale u svim slojevima. Nađene su i kao crteži urezani u cigle i kao raskošne kutije od skupog materijala, a neke su bile nacrtane na tlu ili utkane u tkaninu pa su se izgubile. Ploče uklesane u pločnike nedavno su zabilježene u Palmiri i Meroi.

Ipak, ista igra nije svima izgledala isto. Senet su voljeli i Tutankamon i kraljica Nefertari, a jedna sačuvana kutija za senet izrađena je od izdubljenog drva obloženog bjelokošću. Figure za senet i dvadeset polja mogle su biti jednostavni stošci i koluti, ali i male izrezbarene figure strijelaca, životinja ili svezanih ratnih zarobljenika.

Neke su igre od povlastice postale svačije. Sugoroku je u Japan stigao iz Kine u 8. stoljeću i bio je igra elite, a u razdoblju Edo jeftini tiskani listovi omogućili su da ga igraju mnogi. Jedan takav list iz 18. stoljeća slaže polja po društvenom poretku, od trgovca preko obrtnika i seljaka do ratnika, a cilj je stići do velikaša.

Mitovi

Kockice su oduvijek imale šest strana.
Stare su se kockice izrađivale s dvije, četiri ili šest strana, a u Egiptu su glavno sredstvo za slučajni ishod bili štapići za bacanje. Bacale su se i gležnjače ovaca i koza, koje imaju četiri različite strane.
Čovječe, ne ljuti se europska je igra.
Ludo je 1896. u Engleskoj nastao kao pojednostavljeni pachisi, indijska igra koja se igra barem od 16. stoljeća.

Izvori

  1. Anne-Elizabeth Dunn-Vaturi, „Board Games from Ancient Egypt and the Near East”, Heilbrunn Timeline of Art History, The Metropolitan Museum of Art, listopad 2018.
  2. British Museum, „Top 10 historical board games”, blog, 26. 2. 2021.