Karneval
Od rimskih saturnalija, kad su gospodari posluživali robove, do zvončara, suđenja pokladnoj lutki i prvoga zagrebačkog krabuljnog plesa 1749.: zašto su ljudi jednom godišnje okretali svijet naglavačke.
Ukratko
- Poklade traju od Bogojavljenja do korizme, a vrhunac im je posljednja nedjelja, ponedjeljak i utorak prije Pepelnice.
- Korijeni su im pretkršćanski: buka, maske i odjeća naopako trebale su otjerati zimu i zle sile.
- Na rimskim saturnalijama robovi su nosili kapu slobode, a gospodari su ih posluživali za stolom.
- U hrvatskim gradovima pokladnoj lutki sudi se za sve nevolje protekle godine, a zatim se spaljuje, utapa ili vješa.
Poklade su vrijeme obrnutog svijeta. Obilježavaju ih maskirani ophodi, zabave, ludovanje i obilje jela i pića. Prerušavanjem, oblačenjem odjeće naopako, zaglušnom bukom i sipanjem pepela nekoć se htjelo otjerati zimu, demone i zle sile od ljudi, stoke, kuća i usjeva. Unatoč otporu Crkve običaj je preživio, ali je smješten u dane neposredno prije korizme, kao vrijeme „dopuštenoga” grijeha nakon kojega slijede pokora i post.
Rimljani su imali svoje dane razuzdanosti. Za saturnalija, potkraj prosinca, sudovi i škole nisu radili, nije se smjelo započeti rat ni kazniti zločinca, a ljudi su skidali togu, nosili široku haljinu i kapu, kockali se uz dopuštenje vlasti i birali lažnoga kralja. Hrvatske poklade povezuju se i sa saturnalijama, ali i s rimskim kalendama, kad su se muškarci preoblačili u žene i nosili životinjske maske, te s pastirskim luperkalijama.
U Hrvatskoj postoje dva glavna tipa poklada. Na selu skupine muškaraca u životinjskim kožama i sa zvonima, poput zvončara oko Rijeke, buša u Baranji ili dida u Sinjskoj krajini, prave buku i plaše ljude. U gradovima, osobito na Jadranu, središte poklada je lutka, mesopust, pust, krnje ili fašnik, kojoj se na kraju sudi.
Kroz vrijeme
- 1. st., Rim. August je za saturnalije propisao tri dana, poslije je dodan četvrti, a Kaligula dodaje peti, Juvenalis.
- 15. st., Italija. U gradovima se šire pokladne povorke, iz kojih nastaju karnevali u Rimu i Veneciji.
- 18. st., Europski gradovi. Maskirane plesne zabave, redute, postaju dio poklada.
- 1749., Zagreb. Održan je prvi zagrebački krabuljni ples.
- 1982., Rijeka. Počinje Riječki karneval.
Razlike unutar društva
Saturnalije su na nekoliko dana ukidale gospodare i robove. Robovi su bili oslobođeni posla, smjeli su nositi kapu slobode i govoriti što hoće, a na gozbi su sjedili u gospodarevoj odjeći dok su ih gospodari posluživali. Darovi su išli i odozdo prema gore: skromniji ljudi darivali su svoje pokrovitelje voštanim svijećama.
Poklade su bile dozvoljeno ruganje vlasti. Maskirani ophodi rugali su se javnim osobama i događajima i prikazivali obrnuti svijet, pa su služili i kao politički odušak zajednice. U gradskim pokladama lutka se optužuje kao krivac za sve nevolje protekle godine, a sud s tužiteljem, sucem, braniteljem i rodbinom koja tuguje završava njezinim pogubljenjem; u Zagrebu se princ-karneval na Pepelnicu utapao u Savi.
Ni maske nisu bile jednake za sve. Sudionici seoskih ophoda bili su muškarci, koji su glumili i babu i mladenku, a mlađe žene progonili su i nastojali ih posuti pepelom ili namazati čađom. U gradovima su kostimirane zabave do sredine 20. stoljeća priređivale strukovne udruge te kulturna i sportska društva, a pokladno razdoblje bilo je i doba kad se sklapalo najviše brakova.
Mitovi
- Karneval je kršćanski običaj.
- Korijeni poklada su pretkršćanski; Crkva ih nije uspjela iskorijeniti, pa ih je smjestila u dane prije korizme.
- U pokladnim ophodima žene su glumile žene.
- U seoskim ophodima i babu i mladenku, često krupnu i trudnu, glumili su muškarci.