Porod i babice

Od rimskog udžbenika za primalje i Trotule iz Salerna do „meštrije pupkorezne” u Varaždinu, prve primaljske škole u Rijeci 1786. i Semmelweisova pranja ruku: tko je pomagao ženama pri porodu i zašto je porod bio opasan.

Obitelj, djetinjstvo i brak

Ukratko

  • Žene su oduvijek pomagale jedna drugoj pri porodu; iz toga su se razvile babice, iskusnije i starije žene koje su se porodima bavile kao zanimanjem.
  • Najstariji sačuvani udžbenik za primalje nastao je u Rimu u 6. stoljeću.
  • Prva primaljska škola na hrvatskom tlu otvorena je u Rijeci 1786., a u Zagrebu tek 1877.
  • Babinja groznica, infekcija nakon poroda, stoljećima je ubijala rodilje dok liječnici nisu prihvatili pranje i dezinfekciju ruku.

Porod se stoljećima odvijao kod kuće, među ženama. Žene su rodilju držale i tješile, pripremale kupke, pelene i kolijevku, a s vremenom su se izdvojile iskusnije, vještije i starije žene, babice, koje su se počele baviti porodima kao zanimanjem.

Primaljstvo je rano dobilo svoje knjige. Moshion je u Rimu u 6. stoljeću napisao udžbenik za primalje, a Trotula de Ruggiero u 12. stoljeću podučavala je primalje na medicinskom učilištu u Salernu i za njih napisala udžbenik. U Hrvatskoj je varaždinski liječnik Ivan Krstitelj Lalangue 1777. napisao udžbenik za primalje na hrvatskom, Kratek navuk od meštrije pupkorezne, a Ivan Karobi 1795. udžbenik s dvanaest crteža, prvim poznatim hrvatskim medicinskim ilustracijama.

Porod je bio opasan i zbog bolesti koja je dolazila nekoliko dana poslije njega. Babinja groznica nastaje kad se uzročnici gnojenja unesu tijekom poroda, nečistim instrumentima, rukama porodničara ili primalje, ili kad žena rađa u rodilištu u kojem vlada zaraza.

Kroz vrijeme

  1. 6. st., Rim. Moshion piše najstariji sačuvani udžbenik za primalje.
  2. 12. st., Salerno. Trotula de Ruggiero podučava primalje na medicinskom učilištu i piše im udžbenik.
  3. 16. st., Pariz. Primalje se udružuju u gremij i pri bolnici Hôtel-Dieu osnivaju rodilište i prvu europsku primaljsku školu.
  4. 1610., Wittenberg. Prvi put u Europi izveden je carski rez.
  5. 1754., Beč. Gerard van Swieten osniva primaljsku školu, a zatim i škole u drugim gradovima Monarhije.
  6. 1777., Varaždin. Lalangue objavljuje Kratek navuk od meštrije pupkorezne i drži privatne tečajeve za primalje.
  7. 1786., Rijeka. Otvara se primaljska škola.
  8. 1821., Zadar. Otvara se primaljska škola, koja radi do 1918.
  9. 1861., Pešta. Ignaz Semmelweis objavljuje knjigu o uzroku babinje groznice i traži da osoblje ruke dezinficira klornom vodom.
  10. 1877., Zagreb. Otvara se primaljska škola.

Razlike unutar društva

Školovane primalje dugo su bile rijetkost izvan gradova. Lalangue se kao županijski liječnik u Varaždinu zauzimao za sustavnu izobrazbu primalja i pisao zdravstvene knjige za puk, ali u Varaždinu nije uspio osnovati primaljsku školu; škole su otvorene tek u Rijeci 1786., Zadru 1821. i Zagrebu 1877.

Rodilište nije bilo uvijek sigurnije od kuće. Gdje se okupljalo mnogo rodilja i gdje se rodilju prečesto pregledavalo, lako se širila babinja groznica; prije uvođenja asepse od nje je umiralo pet žena na tisuću poroda. Semmelweis je dokazao da je uzrok infekcija, ali njegove metode u Europi nisu prihvaćene sve do 1890.

Carski rez stoljećima nije bio način da se spasi majka. U starom Egiptu i Rimskom Carstvu izvodio se na mrtvoj ili umirućoj ženi, da bi se spasilo dijete.

Mitovi

Babice su do novijeg doba bile neškolovane.
Udžbenici za primalje postoje od 6. stoljeća, Trotula ih je podučavala u 12., u Parizu je u 16. stoljeću nastala primaljska škola, a u Rijeci 1786.
Liječnici su odmah prihvatili pranje ruku.
Semmelweis je knjigu o babinjoj groznici objavio 1861., ali su njegove metode u Europi prihvaćene tek 1890.

Izvori

  1. primaljstvo, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
  2. carski rez, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
  3. Lalangue, Ivan Krstitelj, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
  4. babinja groznica, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
  5. Semmelweis, Ignaz Philipp, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža.