Dan babilonskog graditelja

U Hamurabijevoj Babiloniji graditelj zna točno koliko će zaraditi i što ga čeka ako posao loše obavi: dva šekela po saru kuće, a ako se kuća sruši i ubije vlasnika, smrt.

Babilonija u doba Hamurabija

Ukratko

  • Ovo nije priča o jednom čovjeku, nego o tome što je Hamurabijev zakonik propisivao svakom graditelju.
  • Za dovršenu kuću graditelj je od naručitelja dobivao dva šekela po saru površine.
  • Ako bi se loše sagrađena kuća srušila i ubila vlasnika, graditelj je kažnjavan smrću.
  • Zakonik je propisivao i nadnice najamnim radnicima i obrtnicima, ovisno o godišnjem dobu i zanatu.

Hamurabijev zakonik ima 282 članka i bavi se građanskim, obiteljskim, nasljednim i postupovnim pravom, a najviše kaznenim. Nekoliko članaka odnosi se izravno na graditelje kuća i brodova.

O kome je riječ

Graditelj je tipski lik, bez imena i obitelji: sve što se o njemu ovdje kaže propisano je Hamurabijevim zakonikom, uklesanim na stup od crnog diorita koji se danas čuva u Louvreu. Kako je izgledao dan nekoga stvarnog babilonskog graditelja, zakonik ne kaže, ali kaže što je od njega država očekivala.

Plaća po saru

Kad graditelj sagradi kuću i dovrši je, naručitelj mu je prema zakoniku dužan platiti dva šekela za svaki sar površine. Plaća se, dakle, nije računala po danima, nego po veličini kuće.

Na isti je način bio plaćen i graditelj brodova: za brod od šezdeset gura dobivao je dva šekela. Ako bi brod koji je sagradio propuštao, morao ga je popraviti.

Ako se kuća sruši

Za loš posao kazne su bile stroge, i to po načelu „isto za isto”. Ako graditelj nije dobro sagradio kuću pa se ona srušila i ubila vlasnika, graditelj je kažnjavan smrću. Ako je ubila vlasnikova sina, smrću je kažnjavan graditeljev sin. Ako je stradao vlasnikov rob, graditelj je morao dati roba za roba.

Graditelj je odgovarao i za imovinu. Ako se u urušenoj kući uništila roba, morao je nadoknaditi sve što je propalo, a kuću je morao ponovno sagraditi o svom trošku. Ako bi zidovi počeli popuštati i prije nego što je kuća dovršena, morao ih je učvrstiti vlastitim sredstvima.

Najamnici na gradilištu

Na gradilištu su radili i najamni radnici. Zakonik propisuje da onaj tko unajmi nadničara mora mu od Nove godine do petog mjeseca, kad su dani dugi, a posao težak, plaćati šest gera dnevno, a od šestog mjeseca do kraja godine pet gera.

Obrtnici su također imali propisane nadnice. Lončar i krojač dobivali su po pet gera dnevno, a užar četiri. Dio teksta na stupu je oštećen, pa se ne zna točno koliko je dobivao zidar.

Što se ne zna

Ne zna se koliko se zakonik zaista primjenjivao na gradilištima ni koliko je često graditelj bio pogubljen zbog srušene kuće. Mnogobrojni prijepisi i izvodi zakonika potvrđuju da se dugo koristio, ali o pojedinim presudama graditeljima ovdje korišteni izvori ne govore.

Ne zna se ni kako je graditelj organizirao posao, koliko je ljudi zapošljavao ni od čega je gradio. Zakonik govori o pravilima i kaznama, a ne o svakodnevici.

Izvori

  1. Hamurabi, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
  2. Hamurabijev zakonik, članci 228–235 i 273–274, prev. L. W. King (1910.), The Avalon Project, Yale Law School.