Dan graditelja faraonove grobnice

Oko 1250. pr. Kr. majstor iz sela Deir el-Medina radi na grobnici Ramzesa II. Pisar mu bilježi svaki izostanak: bolest, ubod škorpiona, gradnju vlastite kuće ili dan kad je pio s Khonsuom.

Deir el-Medina, selo graditelja kraljevskih grobnica

Ukratko

  • Hori je izmišljen, ali njegov dan složen je od popisa izostanaka s posla za 40. godinu vladavine Ramzesa II., koji se danas čuva u Britanskom muzeju.
  • Na popisu je četrdeset radnika, a samo dvojica nisu izostala nijedan dan.
  • Najčešći razlog izostanka bila je bolest, a česti su bili i pogrebi, seoske svetkovine i rad za nadređene.
  • Za bolovanje se plaća nije gubila: mjesečni obroci žita stizali su i kad radnik nekoliko dana ne bi došao na posao.

Hori živi u Deir el-Medini, selu radnika koji grade i ukrašavaju grobnice faraona u Dolini kraljeva. Država mu svaki mjesec daje žito, a daje mu i kuću. Zauzvrat se od njega očekuje da dolazi na posao, a pisar to bilježi.

Godina je 40. godina vladavine Ramzesa II., oko 1250. pr. Kr. Kraljeva je grobnica tada vjerojatno već bila uglavnom dovršena, pa su možda neki radnici prebačeni na druge poslove.

O kome je riječ

Hori je sastavljeni lik: ime i obitelj su mu izmišljeni, a svaki razlog zbog kojega izostaje s posla zapisan je uz imena stvarnih radnika na ostrakonu Britanskog muzeja EA 5634. To je jedan od najvećih administrativnih spisa iz Deir el-Medine: velika krhotina vapnenca, 38,5 na 33 centimetra, ispisana s obje strane.

Na njoj su imena četrdeset radnika. Uz svako ime pisar je crnom tintom upisao datume izostanaka, a iznad njih crvenom tintom razlog. Popis obuhvaća 280 dana, a od toga se samo oko 70 čini punim radnim danima.

Pisar koji sve bilježi

Na gradilištu je pisar svakoga dana na manje krhotine bilježio tko nije došao na posao. Zatim je datume i razloge prepisao na veliki ostrakon, pa je nastao pregled za središnju upravu. Pisar se, kao i inače u egipatskim spisima, nije potpisao.

Na popisu se spominje i Kenherkhepešef, kojega se na nekoliko mjesta naziva „pisarom”. Iz drugih zapisa poznato je da su nadređeni i ugledni ljudi u selu smjeli zaposliti radnike na vlastitoj gradnji, pa bi oni toga dana izostali s kraljeve grobnice. Uz radnika Pennuba zapisano je da je taj dan „nosio kamenje za pisara”.

Razlozi izostanka

Najčešće je radnik bio bolestan. Pisar je obično zapisao samo „bolestan”, a kad je više radnika izostalo jedan za drugim, moguće je da se širila zarazna bolest. Ponekad je bio određeniji: dvojica radnika imala su bolest očiju, a radnik Seba izostao je jer ga je ubo škorpion.

Česti su bili i obredi: pogrebi i seoske svetkovine u čijoj je pripremi radnik sudjelovao. Radnici su izostajali i zbog smrti rođaka, a ponekad je radnik „gradio svoju kuću” ili bio na „svojoj svetkovini”. Zapisano je i piće, osobito „pio s Khonsuom”.

Neki razlozi danas iznenađuju. Desetorica radnika izostala su jer je supruga ili kći imala mjesečnicu; uz radnika Simuta piše da se „njegova žena očistila”. Budući da nisu izostajali svaki mjesec, to je vjerojatno vrijedilo samo u posebnim prilikama, na primjer kad žena ili kći zbog toga nije mogla voditi kućanstvo.

Liječnik iz ekipe

Kad je Hori bolestan, ne mora daleko po pomoć. Jedan od radnika, Paherypedjet, čini se da je bio iscjelitelj: ima najviše izostanaka, gotovo svi su odlasci k ljudima u selu i pripremanje lijekova, na primjer „s Konsom, pravi lijekove”. Država je takvoga radnika-liječnika plaćala i davala mu slobodne dane za pripremu lijekova.

Bolovanje Horija nije stajalo plaće. Gotovo trećina izostanaka bila je zbog bolesti, a mjesečni obroci žita ostajali su ujednačeni, što znači da su radnici dobivali žito i kad bi nekoliko dana izostali.

Što se ne zna

Ne zna se točno što su značili neki zapisi, na primjer „pio s Khonsuom”, ni kako je izgledao Horijev dan na gradilištu: ostrakon bilježi samo dane kad radnik nije bio na poslu. Ne zna se ni gdje je točno pronađen: Britanski muzej kupio ga je 1823., a sve upućuje na Deir el-Medinu.

Redoslijed Horijevih izostanaka i njegova obitelj su pretpostavka. Popis pokazuje i da se izostanci jako razlikuju: od jednoga do 39 dana po radniku.

Izvori

  1. Museo Egizio, Torino, „Highlights: Turin Strike Papyrus” (papirus Cat. 1880), zbirka papirusa.
  2. Nadine Gräßler, „Stung by a scorpion”, Manuscript of the Month 2016.06, Centre for the Study of Manuscript Cultures, Sveučilište u Hamburgu.
  3. Britanski muzej, ostrakon s popisom izostanaka radnika, EA 5634, opis zbirke na Google Arts & Culture.
  4. Laura Clark, „Some Ancient Egyptians Had State-Sponsored Healthcare”, Smithsonian Magazine, 20. 2. 2015.